Luka kroz povijest

    Pregled povijesnih događaja od 1717. godine

    2019.

    4. ožujka pokrenut je postupak natjecateljskog dijaloga kojim Lučka uprava Rijeka, kao provedbena ustanova pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, provodi postupak odabira privatnog partnera za razvoj i poslovanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala.

    U ožujku se svečano održala obiljetnica 300 godina od proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom. Cjelokupni program uključio je raznovrsne izložbe, stručnih predavanja, konferenciju, znanstveni skup i okrugli stol uz likovno edukativne radionice i predstavu na povijesnu temu političko-društvenih okolnosti i prisjećanja na Odluku cara Karla VI. kojom je Rijeka 1719. godine proglašena Slobodnom kraljevskom lukom.

    2018.

    U rujnu 2018. godine, odobren je projekt Lučke uprave Rijeka pod nazivom Unaprijeđenje infrastrukture luke Rijeka – AGCT dredging (POR2CORE-AGCT dredging). Lučka uprava Rijeka prethodno je prijavila projekt na poziv europskog fonda CEF Blending, u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt vrijedan 13,9 milijuna eura provodit će koordinator projekta Lučka uprava Rijeka kao koordinator projekta u partnerstvu sa koncesionarom na terminalu Brajdica, Jadranska vrata d.d. Sredstvima će se financirati prilagodba luke kako bi se povećali kapaciteti i mogućnost primanja većih plovila. Glavni cilj projekta je uklanjanje uskog grla na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, a u svrhu poboljšanja učinkovitosti rukovanja teretom na terminalu te mogućnosti vezivanja većih brodova.

    U travnju 2018. godine, Lučka uprava Rijeka potpisala je dva ugovora za radove projekata za koja su osigurana sredstva iz Europskog fonda pod nazivom Instrument za povezivanje Europe (Connecting European Facilities – CEF) u visini do 37,60 milijuna eura. Ugovorima se omogućuje implemetacija jedinstvenog suvremenog informatičkog lučkog sustava (CEF – Unaprijeđenje luke Rijeka – PCS) po uzoru na europske luke te značajni razvoj intermodalnog povezivanja kontejnerskog terminala Brajdica (CEF – Unaprijeđenje luke Rijeka – AGCT) čime je označen početak velikog investicijskog ciklusa za razdoblje do 2020. godine.

    2017.

    U godini 2017. započela je provedba ukupno šest razvojnih projekata Lučke uprave Rijeka kojima je odobreno sufinanciranje  iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Vrijednost razvojnih projekata iznosi 115,76 mil. EUR-a. Projekti se odnose na modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih kapaciteta u luci Rijeka, rekonstrukciju pristaništa za generalne terete i implementaciju informatičkog sustava lučke zajednice Port Community system. Svi projekti će biti realizirani 2020. odnosno 2021. godine.

    Popis razvojnih projekata 

    • Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT)
    • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – informatički sustav lučke zajednice (POR2CORE-PCS)
    • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Zagreb Deep Sea Container terminal
    • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – bazen Rijeka (POR2CORE-Rijeka Basin)
    • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – terminal za rasute terete Bakar (POR2CORE-BCTB)
    • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – terminal za generalne terete (POR2CORE-GCT)
    • Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – produbljenje južnog veza na AGCT (POR2CORE-AGCT dredging)

    U srpnju 2017. godine, u Predsjedničkoj palači u Varšavi, potpisan je Sporazum o suradnji (MOU) između Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Szczecin and Świnoujście i u sklopu gospodarskog dijela summita Inicijative „Tri mora“ čime je potaknuta inicijativa važnosti uključivanja riječke luke kao „core“ luke na prometni koridor Jadran – Baltik čime će se najveća hrvatska luka kvalitetnije prometno integrirati u Europski prometni prostor.

    2016.

    Lučka uprava Rijeka sudjelovala je u prijavi za kandidaturu Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture.kao projektni partner.  U ožujku 2016. godine Rijeka je proglašena Europskom prijestolnicom kulture za 2020. godinu, a sam naziv “Luka raznolikosti” govori u prilog utjecaju i važnosti razvoja luke za neposrednu zajednicu. U projektu Lučka uprava rijeka sudjeluje u programu pod nazivom “Slatko i slano” u suradnji s lokalnim partnerima, koje čini Društvo arhitekata Rijeka, Centar za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci, civilne udruge Drugo more i Platforma 9,81. Voditelj projekta je Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci.

    2014.

    U studenom 2014. godine započeli su građevinski radovi na izgradnji novog Kontejnerskog terminala – Zagrebačko pristanište ujedno i najzahtjevnije komponente Rijeka Gateway Projekta.

    2013.

    Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Time je riječka luka uključena u dio osnovne prometne TEN-T mreže Europske unije. Na Mediteranskom koridoru preuzima status glavne, temeljne (core) luke, a planira se i povezivanje na Baltičko-jadranski koridor.

    U srpnju 2013. godine  završena je komponenta projekta Obnove riječkog  prometnog pravca, odnosno projekta Rijeka Gateway. Investicijom od oko 30 milijuna eura, proširenjem terminala te povećanjem dubine obale na 14 metara, ostvarila se mogućnost servisiranja kontejnerskih brodova dužine do 370 metara i maksimalni kapacitet od 600.000 TEU-a na novoj obali kontejnerskog terminala Jadranska vrata.

    U  svibnju 2013. brodom Zhen Hua 20 iz Šangaja na kontejnerski terminal Jadranska vrata dopremljena je oprema za pretovar kontejnera vrijedna 23 milijuna eura koja će riječkoj luci omogućiti da postane jedna od najkonkurentnijih na Jadranu.

    Početkom svibnja 2013. godine na Orlandovom gatu puštene su u pogon dvije nove lučke obalne dizalice LIEBHERR ukupne vrijednosti pet milijuna eura. Liebherr dizalice tehnološki su adekvatne za prekrcaj svih vrsta generalnih i rasutih tereta, a zajednička nazivna nosivost dostiže i do 168 tona što je značajno povećalo operativne kapacitete Luke Rijeka d.d. u prekrcaju raznih vrsta tereta.

    2012.

    Započinje razvoj luke Rijeka kao cruising destinacije. U suradnji s Turističkom zajednicom Kvarner, Gradom Rijeka, Turističkom zajednicom Rijeka započele su aktivnosti privlačenja cruiserskih kompanija i organiziranja prihvatnih pristaništa za brodove kružnih putovanja svih veličina.

    2011.

    Dana , 15. travnja 2011. godine u vlasničku strukturu tvrtke Jadranska vrata d.d. kao strateški partner ulazi International Container Terminal Services Inc. (ICTSI) sa koncesijom na 30 godina, tj do 2041. godine. Od tada se počinje primjenjivati brand name Adriatic Gate Container Teminal.

    2009.

    Otvorenje putničkog terminala, najvećeg ove vrste na Jadranu.
    Potpisivanje Rijeka Gateway projekta II – Lučka uprava Rijeka, Vlada RH i Svjetska banka potpisali su ugovor za projekt Rijeka Gateway II, koji će omogućavanjem kontinuiteta izgradnje lučke infrastrukture započete realizacijom Rijeka Gateway projekta I, omogućiti učinkovitiji rad lučkog sustava te otvaranje Rijeke moru. Ukupna vrijednost projekta Rijeka Gateway II iznosi 88 milijuna eura.

    2008.

    Otvorenje platoa ex koksare i pozadinskih skladišta Škrljevo.
    Rekordan promet od 170 000 TEU na Kontejnerskom terminalu Brajdica.

    2004.

    Nova oprema na Terminalu za rasute terete u Bakru

    2003.

    Potpisan Rijeka Gateway projekt.
    Nova oprema na kontejnerskom terminalu.

    2002.

    Luka Omišalj pod ingerencijom Lučke uprave Rijeka.

    1999.

    Lošinjska plovidba – Brodarstvo d.d., u organizaciji Lučke uprave Rijeka pokrenula je prvi Feeder servis koji je označio početak procesa revitalizacije kontejnerskog prometa u Republici Hrvatskoj. Prvi Feeder servis krenuo je iz hrvatskih luka Rijeka i Ploče za luke u Italiji, SiCG te Malti. Prvi brod kojim je održavan Ro-Ro servis zvao se Lipa.
    Ugasio se najveći hrvatski linijski brodar Croatia Line.

    1996.

    Odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana je Lučka uprava Rijeka radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Rijeka, otvorene za međunarodni javni promet koja je prema veličini i značaju proglašena lukom od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.

    1991.

    U tijeku Domovinskog rata Luka Rijeka bilježi naglu stagnaciju i pad prometa.

    1980.

    Rekordni promet koji je iznosio 20.247.000 tona tereta, od čega se 13.063.000 tona odnosi na tekući teret, a 5.230.000 tona na rasuti teret. Struktura tereta se promijenila pa je nekad pretežito generalni teret zamijenjen tekućim i rasutim.

    1960. – 1980.

    Luka Rijeka se razvija po konceptu specijaliziranih terminala u Kvarnerskom zaljevu.

    Na promet riječke luke utjecalo je bitno prostorno povećanje luke i kvalitetni zahvati povećanja kapaciteta:

    • izgradnjom rafinerije nafte u Urinju 1965.
    • izgradnjom terminala za rasute terete u Bakru 1968. i proširenje kapaciteta

    1979.

    • puštanjem u pogon Koksare u Bakru 1978.
    • puštanjem u pogon naftnog terminala u Omišlju 1978.
    • puštanjem u pogon kontejnerskog terminala na Brajdici 1978.
    • otvaranjem Luke Raša – Bršica za prekrcaj drva 1979.
    • puštanjem u pogon naftovoda 1978.
    • puštanjem u pogon skladišnog kompleksa Škrljevo 1981. godine.

    1967. – 1975.

    Negativan utjecaj zatvaranja Sueskog kanala na promet riječke luke.

    1950.

    Obnova lučkih kapaciteta-promet u riječkoj luci iznosio 2,4 milijuna tona.

    1941. – 1945.

    Luka Rijeka doživljava ratna razaranja, a veliki dio lučkih kapaciteta je uništen. Njemačka vojska je prilikom povlačenja iz riječke luke porušila sve vezove za prihvat brodova, pretovarnu mehanizaciju i više od 50% skladišnih kapaciteta.

    1924.

    Rapalskim ugovorom između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1924. godine, Italiji je odobrena aneksija Rijeke. Sušak je pripojen Kraljevini SHS i time je riječka luka podijeljena na dva dijela i onemogućena u pokušaju da povrati izgubljena tržišta i terete.
    Luka Sušak u sastavu Kraljevine SHS postaje jedna od njenih glavnih luka i iako je kapacitetom šest puta manja od riječkog lučkog bazena, ostvaruje gotovo isti promet kao i riječka luka pod talijanskom upravom.

    1918.

    Luka Rijeka našla se u sastavu nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
    Preko luke je prekrcano samo 500.000 tona tereta.

    1914.

    Godine prosperiteta za luku Rijeka završavaju izbijanjem prvog svijetskog rata zatvaranjem Otrantskog prolaza i prekidom trgovine i pomorskog prometa s prekomorskim zemljama.

    1913.

    Po veličini prometa, luka Rijeka s 2,1 milijuna tona, svrstana je među deset najvećih europskih luka.

    1873.

    Rijeka je željeznicom povezana s Budimpeštom.

    1867.

    Započinje izgradnja velikog lučkog bazena kada se Austro-ugarskom nagodbom stvara “dvojna monarhija”, a Rijeka postaje glavna postaja za izlaz mađarskog gospodarstva u svijet. Dolaskom Rijeke pod mađarsku upravu počinje vrijeme naglog razvitka luke koje traje do Prvog svjetskog rata.

    1855.

    Započinju prvi radovi na izgradnji suvremene riječke luke premještanjem ušća Rječine u novo korito.

    1719.

    Karlo VI. dodijelio je Rijeci i Trstu Povelje o slobodnim lukama.

    1717.

    Započinje razvitak luka Rijeke i Trsta kao suvremenih luka kada je austrijski monarh Karlo VI. u sklopu svoje merkantilističke politike proglasio slobodnu plovidbu Jadranskim morem.