NOVOSTI (NOVINSKI ČLANCI O ZBIVANJIMA U RIJEČKOJ LUCI)


> 12.10.04. – TAJLAND ZAINTERESIRAN ZA RIJEČKU LUKU

> 21.10.04. – EXPRESS SLOVAKIA IZ BRATISLAVE OTVORILA PREDSTAVNIŠTVO U RIJECI

> 11.11.04. – USKORO IZGRADNJA PUTNIČKOG TERMINALA

> 18.11.04. – IZ LUKE OTEGLJEN DOK 3

> 23.11.04. – PAO 15-GODIŠNJI REKORD BRAJDICE

> 01.12.04. – ZAJEDNICA LUČKIH UPRAVA RH OD PROŠLOG JE TJEDNA PRIPRAVNA ČLANICA ESPO-A

> 16.12.04. – HŽ UDVOSTRUČIO PRIJEVOZ TERETA IZ LUKE RIJEKA

> 29.12.04. – USPJEŠNA GODINA ZA LUKU RIJEKA

> 12.10.04. – TAJLAND ZAINTERESIRAN ZA RIJEČKU LUKU

Gradonačelnik Vojko Obersnel sa suradnicima primio je jučer tajlandskog veleposlanika Tawatchaija Piyarata koji je prvi put službeno posjetio Rijeku. Obersnel se Piyaratu zahvalio što je pokazao zanimanje za riječku luku i brodogradilište koji su kičma riječkog gospodarstva.
– Trenutno realiziramo jedan od najvećih projekata kreditom Svjetske banke kako bi modernizirali lučka postrojenja i izgradili prometnu infrastrukturu. Nadamo se da je i vaša zemlja zainteresirana za usluge riječke luke. Budući da sam ljubitelj tajlandske kuhinje, nadam se da će nakon vašeg posjeta možda netko otvoriti tajlandski restoran, izjavio je Obersnel.
Piyarat je kazao da je već od predsjednika Mesića čuo za riječku luku i da se sam došao uvjeriti u njezine mogućnosti.
– Vidjet ćemo može li se Rijeka koristiti kao distribucijski centar za tajlandsku robu. Čuo sam i za vaše brodogradilište, a zainteresirani smo i za izgradnju brodova obalne straže, kazao je Piyarat.
Predsjednik Gradskog vijeća Željko Glavan upoznao je tajlandskog veleposlanika s radom Pomorskog fakulteta koji je odškolovao kvalitetne pomorce iz cijeloga svijeta.


> 21.10.04. – EXPRESS SLOVAKIA IZ BRATISLAVE OTVORILA PREDSTAVNIŠTVO U RIJECI

Jučer je u Rijeci svečano otvoreno predstavništvo »Express Slovakia« iz Bratislave. To međunarodno otpremništvo poslovat će na Rivi 1, a dio je kompanije Express Interfracht, osnovane 1947. godine, koji je od 2000. godine u stopostotnom vlasništvu Austrijskih željeznica. Osnovna djelatnost ove kompanije je otprema željeznicom, cestom i vodom svih vrsta roba, posebice rudače, ugljena, željeza, drva i kemijskih proizvoda, a prateće su joj aktivnosti špedicija, leasing, iznajmljivanje željezničkih vagona i kontejnera te potražnja i prodaja robe na slobodnom tržištu. Također, otpremništvo nudi cjelokupnu uslugu transporta roba kombiniranjem transportnih sredstava na sve svjetske destinacije. Zanimljiv je podatak da je »Express Slovakia« lani ostvarila promet od 20.854.710 tona robe.
– Ovo je veliki dan ne samo za riječku luku, već i za cijelu regiju, ali i čast i priznanje Luci Rijeka, jer je lociranje predstavništva u Rijeci jednog od najvećih međunarodnih otpremništava konkretan dokaz da je Luka Rijeka važna strateška luka u slovačkoj trgovinskoj razmjeni – kazao je za jučerašnje svečanosti predsjednik Uprave Luke Denis Vukorepa, dodavši da u organizaciji »Express Slovakije«, s kojim riječka luka intenzivno surađuje posljednje dvije godine, promet slovačkog generalnog tereta preko Rijeke kontinuirano raste te je Luka tako preuzela ulogu glavne tranzitne luke za robu US Steel Košice.
– Primjerice, u 2003. godini promet je iznosio 165 tisuća tona, a u devet mjeseci ove godine 164 tisuće tona. U organizaciji »Express Slovakije« na razini cijele godine se očekuje promet od 260 tisuća tona tereta, pa očekivano povećanje prometa preko riječke luke u ovoj godini iznosi 50 posto, što je i glavni razlog otvaranja otpremničkog predstavništva u Rijeci – kazao je Vukorepa, zaključivši da daljnjom modernizacijom mobilne opreme riječke luke, koja do kraja ove godine predviđa nabavku dviju mobilnih dizalica, Luka Rijeka razvija i podiže kvalitetu usluge.

> 11.11.04. – USKORO IZGRADNJA PUTNIČKOG TERMINALA

Ovisno o vremenskim uvjetima, sutra ili najkasnije do ponedjeljka, kada bi se preostala četiri pontona Doka 3 trebala otegliti u Martinšćicu, zauvijek će se okončati priča o ovom plutajućem stogodišnjaku, nekadašnjem gigantu Brodogradilišta »Viktor Lenac«. Time će se, oslobađanjem veza i dijela obale stvoriti uvjeti za početak izgradnje putničkog terminala na lukobranu.
To su na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Lučkoj upravi Rijeka potvrdili njezin ravnatelj Bojan Hlača te Edi i Martin Pavletić, predstavnici »Jadran-metala« iz Pule, tvrtke koja je u lipnju ove godine od »Lenca« otkupila Dok, nosivosti 3.500 tona i potpisom sporazuma s Lučkom upravom Rijeka započela radove na njegovom rezanju i uklanjanju sa sadašnjeg veza u Riječkoj luci.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka zahvalio se ostalim sudionicima u projektu: Lučkoj kapetaniji Rijeka, Hrvatskom registru brodova, Brodogradilištu »Viktor Lenac« u stečaju i tvrtki Lloyd' s Register EMEA.
– Odlaskom Doka u povijest okreće se nova stranica razvitka Rijeke početkom izgradnje putničkog terminala. Trenutno su pri kraju ispitivanja stanja tog dijela obale oko sanacije, koja nije sanirana još od vremena vladavine Mađarske, a zbog jakih udara vjetra mora imati čvrstu nosivost. Očekujemo i preseljenje rampe s Rive Boduli. Osim toga, izrađena je potrebna dokumentacija, a uskoro očekujemo i nužnu dozvolu za početak gradnje zgrade terminala što je osigurano zajmom Svjetske banke, istaknuo je Hlača.


> 18.11.04. – IZ LUKE OTEGLJEN DOK 3

Točno u 11 sati i 5 minuta plutajući Dok 3 sa svoja preostala četiri pontona jučer je zauvijek s riječkog lukobrana otišao u povijest ovoga grada čiji je »stanovnik« bio gotovo stotinu godina. Dva remorkera Jadranskog pomorskog servisa i dizalica Trans tradea uz pomoć djeltanika »Jadran-metala« i Brodogradilišta »Viktor Lenac« uspješno su izveli dvosatnu operaciju razdvajanja pontona od obale i otegljenja u Martinšćicu.
Nekoliko podataka o Doku 3 (prema svjedodžbi gradnje):
Izgrađen u Rijeci 1909. godine u dužini 100 metara. Rekonstruiran 1950. godine u brodogradilištu 3. Maj sa sljedećim karakteristikama:

• Dužina 125,15 m
• Širina 27,67 m
• Visina 12,50 m
• Nosivost 6000 T

Dok je 1950. godine ustupljen Brodogradilištu Viktor Lenac i postavljen na Riječkom lukobranu. Nakon kratkog rada u Martinščici, 1968. godine poslije orkanske bure i pucanja nosača Dok se tegli natrag na Riječki lukobran gdje je i ostao do današnjeg dana. 6. lipnja 1997. godine Dok 3 stavlja se izvan upotrebe.


> 23.11.04. – PAO 15-GODIŠNJI REKORD BRAJDICE

Kontejnerski terminal Brajdica jučer je srušio rekordni rezultat prekrcaja iz davne 1989. godine. Od početka ove godine ukupno je na Brajdici zabilježen promet od 52.452 teu, što je za jedan kontejner više nego spomenute rekordne godine. Inače, kontejner i simbolično obilježen kao rekordni, u riječku luku »doplovio« je brodom »Lipa« Lošinjske plovidbe. Isti je brod 1999. godine, kada je pokrenut prvi nacionalni feeder servis, na Brajdicu dovezao i prvi kontejner.
Nakon početnih mjeseci simboličnih količina tereta, kontejnerski promet u stalnom je porastu. Osim brodova »Lošinjske«, zadnjih godinu dana na Brajdicu u redovnim linijskim servisima stižu i veliki brodovi – matice vodećih svjetskih »kontejneraša«, Zim Linea, Loyd Triestine, CMA-CGM, Norasia Linea, Evergreena. U upravi »Luke« najavljuju da će godinu zaključiti s prometom od preko 60.000 teu, a s realnim optimizmom najavljuju i daljnji rast, zbog kojeg je nužno proširiti već sada teretima bukirani terminal.
Predsjednik uprave »Luke« Denis Vukorepa kaže da rast prometa bilježe i na drugim terminalima, a do kraja godine očekuju ukupni promet od 4,6 milijuna tona, što je za 33 posto više nego lanjske godine.
– S jučerašnjim danom prekrcali smo 4,2 milijuna tona čime smo već ostvarili predviđeni plan. Daleko najveći rast bilježimo u prometu kontejnerima od čak 124 posto, a što je najbitnije, ponovo smo na pomorskoj karti svijeta označeni kao respektabilni lučki centar. Kontejneri su inače visoko vrijedni teret gdje na svakih 100 dolara lučkog prihoda ostali domaći partneri u transportu, od brodara, kopnenih prijevoznika, špeditera, zarade 11 puta više.
Rijetki su vjerovali da će riječka luka u relativno kratkom vremenu, a prošlo je svega 5 godina, revitalizirati kontejnerski promet na Brajdici koji je sredinom devedestih pao na svega 5.000 teu godišnje. Ne samo da je promet rastao, već je dosegao rekordnu količinu u povijesti tog jedinog nacionalnog specijaliziranog terminala za prekrcaj kontejnera. Današnji promet opravdava i velika ulaganja u modernizaciju Brajdice gdje su prije dvije godine kupljene i instalirane dvije nove »Samsungove« prekrcajne dizalice. Bez te investicije ovaj promet ne bi bilo moguće ostvariti. Rijeka je danas po opremljenosti terminala i brzini manipulacije uz bok svojoj najžešćoj sjevernojadranskoj konkurenciji.


> 01.12.04. – ZAJEDNICA LUČKIH UPRAVA RH OD PROŠLOG JE TJEDNA PRIPRAVNA ČLANICA ESPO-A

Zajednica lučkih uprava RH od prošlog je tjedna pripravna članica ESPO-a, europske lučke asocijacije koja okuplja 800 morskih luka iz 23 zemlje Europske unije. Da je riječ o izuzetno moćnoj organizaciji govori podatak da su članice ESPO-a prošle godine imale promet od 3,5 milijardi tona robe i 350 milijuna putnika. Riječ je dakle o asocijaciji koja je značajan generator ekonomskog razvoja Europe, a upošljava, što izravno u lukama što u pratećim sustavima, 2,5 milijuna ljudi.
– Ulazak hrvatskog lučkog sustava u pridruženo članstvo ESPO-a za nas je bez sumnje značajan i veliki iskorak jer je ta organizacija suradnik pri svim aktivnostima luka pred Europskom komisijom. A zna se koliko je značenje Europske komisije za razvoj sustava EU, jer svojim direktivama i regulativom direktno utječe na rad i poslovanje luka Europske unije, kaže predsjednik Zajednice lučkih uprava Bojan Hlača, ujedno i ravnatelj najveće lučke uprave u državi, Rijeke.
Na pitanje što ulazak u ESPO konkretno donosi hrvatskim lukama kaže da je najvažnije to da smo sada na izvoru svih informacija vezanih uz poslovanje luka.
– Nama pridruženo članstvo daje sva prava i obveze kao i redovnim članicama osim što nemamo pravo glasovanja na generalnoj skupštini. Redovna članica postajemo u trenutku ulaska RH u Europsku uniju i mi naravno očekujemo da će se to dogoditi veoma brzo. Inače, prošlotjednoj skupštini prisustvovao je i član Europske komisije za promet jer je jedna od točaka bila politika luka u 2005. godini. Prvenstveno se raspravljalo o tome kako Europska komisija gleda na liberalizaciju djelatnosti unutar luka, kaže Hlača.
Lučki sustav Hrvatske osim što, kako kaže Hlača, sada dolazi na izvor svih relevantnih informacija, po prvi puta ima priliku preko ESPO-a kreirati i lučku politiku u najširem smislu. Izuzetno je međutim bitno da se otvaraju vrata i za kandidiranje na sredstva EU namijenjena razvoju lučkih sustava.
U situaciji kada vodeće nacionalne luke ulaze u intenzivni investicijski zamah, Rijeka je s projektom Svjetske banke otišla najdalje, to je ističe Hlača bez sumnje značajna činjenica.
– Sada dobivamo odličnu priliku da apliciramo na financijska sredstva jer ćemo imati informaciju iz prve ruke. Lučka uprava Rijeka već intenzivno participira u četiri projekta EU, no sada postajemo još snažniji kada je riječ o utjecaju ESPO-a na razvoj sjevernojadranskih luka. Europa izdvaja golema sredstva, riječ je o stotinama milijuna eura, za razvoj lučkih sustava pogotovo u zemljama koje su najmlađe članice EU. Prema zadnjim informacijama koje imamo, kroz PHARE i CARDS program zemlje koje su upravo postale punopravne članice EU samo su tek u jednom malom dijelu iskoristile ta sredstva. To je upravo prilika za naše luke da aktivno sudjeluju u svim projektima. Primjerice ISPA programu koji je namijenjen razvoju infrastrukture, kao i za veći broj programa namijenjen razvoju takozvane »plave magistrale« ili preusmjeravanju teretnog prometa s kopna na more. Naša je prednost da smo već krenuli u razvoj takvih projekata zajedno s talijanskom lukom Ravenna, ali i kroz već potpisani ugovor o suradnji triju vodećih sjevernojadranskih luka, ističe Hlača. 


> 16.12.04. – HŽ UDVOSTRUČIO PRIJEVOZ TERETA IZ LUKE RIJEKA

Hrvatske željeznice su 50 posto povećale prijevoz tereta iz riječke luke u usporedbi s lanjskom godinom, a očekivanja su da će se obujam prometa sljedeće godine povećati.
To je istaknuto na zagrebačkom radnom dogovoru predsjednika Uprave Hrvatskih željeznica dr. Tomislava Josipa Mlinarića i predsjednika Uprave Luke Rijeka Denisa Vukorepe. Osim što je veći pretovar robe iz brodova u vagone i obratno, i prekrcaj kontejnera je veći sto posto prema 2003. godini. Dvojica predsjednika uprava složni su da se moraju otkloniti nedostaci u operativnoj organizaciji, pa će obje strane na svom području pronaći način da se takvo stanje poboljša. Budući da Hrvatske željeznice i Luka Rijeka svoje obveza temelje na godišnjim ugovorima, dogovoreno je da se ugovor o poslovnoj suradnji potpiše do kraja ove godine.


> 29.12.04. – USPJEŠNA GODINA ZA LUKU RIJEKA

Do kraja ove godine u riječkom lučkom bazenu očekuje se ukupni promet od 11,5 milijuna tona od čega 4,65 milijuna suhog, a preostalo su tekući tereti prekrcani na naftnom terminalu u Omišlju. Sama trgovačka luka bilježi porast prekrcaja od 30 posto u odnosu na prošlogodišnji rezultat, a ukupni promet približava se »zlatnim« predratnim godinama. Daleko najveći rast od čak 130 posto bilježi kontejnerski terminal Brajdica gdje je ostvaren promet od 61.000 teu-a, što je rekordni prekrcaj u povijesti tog jedinog nacionalnog terminala za kontejnere. Dosadašnji rekord iznosio je 52.451 teu-a, a ta je količina prekrcana davne 1989. godine. Ove uvećane količine tereta prate i fizički pokazatelji o broju ticanja brodova. U ovoj godini ukupno je u riječki lučki bazen ušlo 1.099 brodova što je čak 200 ticanja više u odnosu na lani. Taj pozitivni trend najbolja je potvrda opravdanosti velikih ulaganja u modernizaciju i obnovu lučke infrastrukture, istaknuo je na jučerašnjem susretu s novinarima ravnatelj Lučke uprave Rijeka mr. Bojan Hlača.