KROZ POVIJEST

2009.
Otvorenje putničkog terminala, najvećeg ove vrste na Jadranu.
Potpisivanje Rijeka Gateway projekta II - Lučka uprava Rijeka, Vlada RH i Svjetska banka potpisali su ugovor za projekt Rijeka Gateway II, koji će omogućavanjem kontinuiteta izgradnje lučke infrastrukture započete realizacijom Rijeka Gateway projekta I, omogućiti učinkovitiji rad lučkog sustava te otvaranje Rijeke moru. Ukupna vrijednost projekta Rijeka Gateway II iznosi 88 milijuna eura.
2008.
Otvorenje platoa ex koksare i pozadinskih skladišta Škrljevo.
Rekordan promet od 170 000 TEU na Kontejnerskom terminalu Brajdica.
2004.
Nova oprema na Terminalu za rasute terete u Bakru
2003.
Potpisan Rijeka Gateway projekt.
Nova oprema na kontejnerskom terminalu.
2002.
Luka Omišalj pod ingerencijom Lučke uprave Rijeka.
1999.
Lošinjska plovidba - Brodarstvo d.d., u organizaciji Lučke uprave Rijeka pokrenula je prvi Feeder servis koji je označio početak procesa revitalizacije kontejnerskog prometa u Republici Hrvatskoj. Prvi Feeder servis krenuo je iz hrvatskih luka Rijeka i Ploče za luke u Italiji, SiCG te Malti. Prvi brod kojim je održavan Ro-Ro servis zvao se Lipa.
Ugasio se najveći hrvatski linijski brodar Croatia Line.
1996.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana je Lučka uprava Rijeka radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Rijeka, otvorene za međunarodni javni promet koja je prema veličini i značaju proglašena lukom od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.
1991.
U tijeku Domovinskog rata Luka Rijeka bilježi naglu stagnaciju i pad prometa.
1980.
Rekordni promet koji je iznosio 20.247.000 tona tereta, od čega se 13.063.000 tona odnosi na tekući teret, a 5.230.000 tona na rasuti teret. Struktura tereta se promijenila pa je nekad pretežito generalni teret zamijenjen tekućim i rasutim.
1960. – 1980.
Luka Rijeka se razvija po konceptu specijaliziranih terminala u Kvarnerskom zaljevu
Na promet riječke luke utjecalo je bitno prostorno povećanje luke i kvalitetni zahvati povećanja kapaciteta:
  • izgradnjom rafinerije nafte u Urinju 1965.
  • izgradnjom terminala za rasute terete u Bakru 1968. i proširenje kapaciteta 1979.
  • puštanjem u pogon Koksare u Bakru 1978.
  • puštanjem u pogon naftnog terminala u Omišlju 1978.
  • puštanjem u pogon kontejnerskog terminala na Brajdici 1978.
  • otvaranjem Luke Raša - Bršica za prekrcaj drva 1979.
  • puštanjem u pogon naftovoda 1978.
  • puštanjem u pogon skladišnog kompleksa Škrljevo 1981. godine.
1967. - 1975.
Negativan utjecaj zatvaranja Sueskog kanala na promet riječke luke.
1950.
Obnova lučkih kapaciteta-promet u riječkoj luci iznosio 2,4 milijuna tona.
1941. – 1945.
Luka Rijeka doživljava ratna razaranja, a veliki dio lučkih kapaciteta je uništen. Njemačka vojska je prilikom povlačenja iz riječke luke porušila sve vezove za prihvat brodova, pretovarnu mehanizaciju i više od 50% skladišnih kapaciteta.
1924.
Rapalskim ugovorom između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1924. godine, Italiji je odobrena aneksija Rijeke. Sušak je pripojen Kraljevini SHS i time je riječka luka podijeljena na dva dijela i onemogućena u pokušaju da povrati izgubljena tržišta i terete.
Luka Sušak u sastavu Kraljevine SHS postaje jedna od njenih glavnih luka i iako je kapacitetom šest puta manja od riječkog lučkog bazena, ostvaruje gotovo isti promet kao i riječka luka pod talijanskom upravom.
1918.
Luka Rijeka našla se u sastavu nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Preko luke je prekrcano samo 500.000 tona tereta.
1914.
Godine prosperiteta za luku Rijeka završavaju izbijanjem prvog svijetskog rata zatvaranjem Otrantskog prolaza i prekidom trgovine i pomorskog prometa s prekomorskim zemljama.
1913.
Po veličini prometa, luka Rijeka s 2,1 milijuna tona, svrstana je među deset najvećih europskih luka.
1873.
Rijeka je željeznicom povezana s Budimpeštom.
1867.
Započinje izgradnja velikog lučkog bazena kada se Austro-ugarskom nagodbom stvara "dvojna monarhija", a Rijeka postaje glavna postaja za izlaz mađarskog gospodarstva u svijet. Dolaskom Rijeke pod mađarsku upravu počinje vrijeme naglog razvitka luke koje traje do Prvog svjetskog rata.
1855.
Započinju prvi radovi na izgradnji suvremene riječke luke premještanjem ušća Rječine u novo korito.
1719.
Karlo VI. dodijelio je Rijeci i Trstu Povelje o slobodnim lukama.
1717.
Započinje razvitak luka Rijeke i Trsta kao suvremenih luka kada je austrijski monarh Karlo VI. u sklopu svoje merkantilističke politike proglasio slobodnu plovidbu Jadranskim morem.